March 19, 2024

OVČARSKO KABLARSKA KLISURA – SRPSKA SVETA GORA

Bliži se kraj radne nedelje, a pred vama je još jedan vikend koji želite da provete van grada. Zašto se ne biste zaputili ka planinama Ovčaru (985m) i Kablaru (889m), popeli se do nekog od vidikovaca i uživali u pogledu na živopisnu klisuru? Ovčarsko Kablarska klisura, sa dvostrukim uklještenim meandrima predstavlja prirodno dobro izuzetnog značaja I kategorije i pod zaštitom je države od 2000. godine.

Ovcarsko kablarska klisura panorama

Predeo Ovčarsko-Kablarske klisure, koja razdvaja Šumadiju od Dragačeva i Starovlaške-Raške visije, se nalazi se nadomak Čačka (8km). Od Beograda je udaljena oko 2,5 sata (150km), pa možete otići i vratiti se u istom danu. Brojni su razlozi za posetu ovom prirodnom raju od kojih su najznačajniji mogućnost uživanja u prirodi i poseta manastirima. 

Ovde ćete naići na brojne, solidno obeležene pešačke staze (10 markiranih staza, ukupne dužine preko 90km), kao i na mnogobrojne manastire koji datiraju još iz XV i XVI veka, zbog koji ova klisura slovi za Srpsku Svetu Goru. Staze vode od Ovčar Banje ka vrhovima planina (visinske razlike su za Ovčar 706m, a za Kablar 610m) i većina staza vodi pored nekog od manastira. Pogled sa Kablara se svrstava među najlepše u Srbiji. Staze su raznolike, tako da putnici namernici, različitih nivoa spremnosti i planinarskog iskustva mogu pronaći odgovarajuću maršrutu.

Ovcarsko kablarska klisura staze

O vrednosti klisure i njenim manastirima najbolje svedoče reči vladike Nikolaja Velimirovića: „Neka bi bila blagoslovena, ova Srpska Sveta Gora sa svojim manastirima, mučeničkim zbegovima, lekovitim vodama, istorijskim spomenicima i grobovima! Kroz vekove ona je srpskom narodu bila izvor snage i zdravlja, izvor obnovljenja moralne i duhovne moći, izvor hrišćanske i nacionalne svesti, izvor pobožnosti i praktične bratske sloge, a nepresušni izvor svih dobrih nadahnuća za sva dobra dela.“

♠ Pešačenje kroz prirodu

Naš predlog je da krenete iz Ovčar Banje, od manastira Blagoveštenje i odatle nastavite obodima planine ka predivnom vidikovcu na vrhu Kablara. Preporučujemo umereno zahtevnu stazu 4 kojom smo prošli. Kažu da su ostale staze teže i zahtevnije 🙂

Ovarsko Kablarska klisura staze

 

Do vidikovca je stazom br. 4 potrebno oko 2,5 sata umerenog hoda (oko 6km). Staza je uglavnom u usponu, sa jednim značajnijim nagibom (oko 300 m), pa ako niste u kondiciji, planirajte više vremena i duže pauze. Ne zaboravite da poneste vodu i nešto da prezalogajite. Dobro je obeležena, ali je uvek sigurnije pridružiti se nekoj organizovanoj grupi ili planinarskom društvu i pešačiti uz profesionalnog vodiča. Udruženje Srbija za mlade često organizuje ovu turu.

Nakon duge i naporne šetnje, očekuje vas zadivljujući  pogled na uklještene meandre Zapadne Morave. Ovakvi meandri se nalaze na dnu dubokih,  klisurastih ili kanjonskih dolina pa je njihovo bočno pomeranje onemogućeno. Zapadna Morava je izgradila tri uklješena meandra na izlasku iz najdubljeg dela Ovčarsko-Kablarske klisure: Rapailovača, Uspenije i Međuvršje.

Ovcarsko kablarska klisura

Nakon spuštanja, možete se oporaviti i okrepiti u lekovitoj vodi u Wellness centru Kablar koji se nalazi u Ovčar banji.

♠ Manastiri i crkve

U Ovčarsko-Kablarskoj klisuri dom je pronašlo čak deset manastira i dve crkve, pa je s pravom nazivaju Srpska Sveta Gora. Pročitajte ukratko o svakom od njih, pa sami odlučite koje da posetite.

Manastir Blagoveštenje Ovčarsko Kablarska klisura

Ovaj manastir, čija je crkva posvećena Svetim Blagovestima, se nalazi na uzvišenju, odmah iznad Ovčar Banje. Iznad zapadnih vrata stoji zapis po kome je crkva podignuta davne 1602. godne, ali se u pisanim podacima pominje i 1372. godina.

Manastir Blagovestenje Ovcarsko Kablarska Klisura

Manastir je zanimljive arhitekture, a njegove freske koje su rad zografa Mitrofana spadaju u najbolja ostvarenja u srpskom zidnom slikarstvu.  Posebno se ističe prelep i veoma vredan ikonostas, završen 1635. godine, a restauriran početkom XX veka (u periodu od 1908. do 1994. godine).

Ovaj manastir ima poseban značaj, jer se u njemu 1948. godine zamonašio Gojko Stojčević, njegova svetost, pokojni patrijarh srpski Pavle, koga pamte današnje generacije.

Manastir slavi Blagovesti (7. April).

Manastir Vavedenje Ovčarsko Kablarska klisura

Nalazi se na desnoj obali zapadne Morave, na ulazu iz čačanske kotline u Ovčarsko-Kablarsku klisuru. Legenda kaže da su ovaj manastir podigli Stefan Nemanja i njegov sin Sveti Sava. Prvi put se pominje 1525. godine, a tri godine nakon toga se spominje  pod imenom „Koritar“ što upućuje na to da se nalazio u samom koritu Zapadne Morave. Današnji hram je mnogo veći od nekadašnje manastirske crkve i  potpuno je obnovljen 1874. godine. 

U posedu ovog manastira se nalaze retke stare knjige, među kojima je Beogradsko Četvorojevanđelje iz 1552.

Reč je o ženskom manastiru čija je slava Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar).

Manastir Preobraženje Ovčarsko Kablarska kliura

Stari manastir koji se nalazio na levoj obali Zapadne Morave, ispod stena Kablara. Pominje se još u turskim defterima 1525.  Stari manastir je, nažalost srušen 1911. godinne,  zbog izgradnje pruge. Kažu da se pri prolasku voza za Užice, lokomotiva sama zaustavila na mestu gde je nekada bio manastir.

Sadašnji manastir je sagrađen na desnoj strani Zapadne Morave 1938. godine na inicijativu vladike Nikolaja.

Njegova slava je Preobraženje Gospodnje (19. avgust).

Manastir Uspenije Ovčarsko Kablarska klisura

Nalazi se na levoj strani Zapadne Morave na Jovanjskom brdu. Na vrhu brda se nalazi kula koja je imala nekoliko spratova i služila za odbranu od neprijatelja. Njeni ostaci se  i danas vide. U prostorijama kule pisane su i prepisivane bogoslužbene knjige, a na njenom vrhu se nalazilo zvono koje je svojim jekom davalo znak svim manastirima za početak bogosluženja, ali i druga obaveštenja, posebno u slučaju opasnosti. Na temeljima starog hrama, pored kule, podignuta je mala crkva svetog Uspenija, 1939.godine.

Manastir je renoviran i osveštan septembra 2001.

Manastir Nikolje Ovčarsko Kablarska klisura

Nalazi se na levoj obali Zapadne Morave, pod ponosnim Kablarom, gde moravska voda skoro zapljuskuje stari konak koji je sagradio Miloš Obrenović. Sačuvani pisani trag o Nikolju potiče još iz 1476.godine.

Nikolje je u davna vremena imalo veliku pisarnicu. Najstarija ovde sačuvana knjiga je Psaltir iz 1534., a najstarija rukopisna knjiga je Nikoljsko jevanđelje, pisano na pergamentu.

Slava manastira je Sveti Nikola (letnji).

Manastir Sretenje Ovčarsko Kablarska klisura

Manastir Sretenje Gospodnje se nalazi na zaravni ispod vrha Ovčara, na izvorištu Koronjskog potoka. Prvi pisani pomen o njemu sačuvan je u jednom rukopisanom jevanđelju iz 1571. godine. Manastirska crkva ima zidani ikonostas kakav nema ni jedna crkva u klisuri. Među svetiteljima na freskama se nalazi i ruski Svetitelj Kirilo Beloezerski što ide u prilog tezi da su monasi iz Ovčarsko-Kablarske klisure imali susrete sa monasima iz Rusije.

Manastirska slava je Sretenje Gospodnje (15. februar).

Manastir Vaznesenje Ovčarsko Kablarska klisura

Ovaj manastir je možda jedan od najstarijih manastira Srpske Svete Gore. Nalazi se na desnoj strani Zapadne Morave, u udolini na padini ovčara, nedaleko od magistralnog puta. Smatra se da je izgrađen u XVIII veku i da je srušen za vreme najezde Turaka. Vladika Nikolaj Velimirović je inicirao obnovu i ovog manastira 1937.godine.

Manastirska slava je Vaznesenje Gospodnje.

Manastir Jovanje Ovčarsko Kablarska klisura

Ovaj manastir je posvećen rođenju svetog Jovana Krstitelja. Početkom XX veka manastir je opusteo, ali su se ljudi okupljali na dan njegove slave – Ivanjdan. Obnovljen je 1934. godine,  a dve godine nakon obnove – 1936. u njega je došlo 12 sestara iz manastira Kalište. Od tada je ovo ženski manastir. Izgradnjom brane u Međuvršju, 1954. godine vode jezera su poplavile manastir. Na brdo, na kome je on sada, kaluđerice su izmestile monaško groblje, kamen i stubove stare crkve. Nova crkva je osvećena 1959.

U ovom manastiru živeo je iguman Platon. On je za vreme drugog Svetskog rata sačuvao Miroslavljevo jevanđelje.

Manastir Svete Trojice Ovčarsko Kablarska klisura

Nalazi se u selu Dučalovići , na zapadnoj strani Ovčara.  Prvi pisani pomen o njemu datira iz 1954. Stari živopis nije sačuvan, ali jesu dve jedinstvene ikone Spasitelja i Bogorodice, verovatno rad zografa Mitrofana iz 1635. Hram je jako oštećen  od  poplava i ostao je napušten. Tek 1937. godine, uz pomoć starešina manastira Sretenje, hram je obnovio i osveštao sveti vladika Nikolaj Velimirović.

Manastirska slava su Svete Trojice.

Manastir Ilinje

Nalazi se u neposrednoj blizini manastira Blagoveštenje. Ne zna se ni kada, ni ko ga je podigao. Smatra se da je imao kulu, u kojoj su monasi prepisivali i ukrašavali jevanđelja u molitvenike. Pri otkopavanju zidina stare manastirske crkve, nađene su kosti monaha sa krstovima u rukama.

Ilinje slavi Ilindan (2. avgust) i toga dana se održava sabor kod manastira Ilinje i Blagoveštenje u Ovčar Banji.

Crkva Pećina Kađenica Ovčarsko Kablarska klisura

Dobila je ime po tragičnom događaju iz vremena Hadži Prodanove bune. Narod se sakrivao u zbegove, a Turci su pronašli jedan zbeg u pećini brda Debela gora čuvši plač jednog deteta. Na ulazu u pećinu, zapalili su slamu i granje i sve ljude unutra ugušili dimom. Njihove kosti su ostale tu zauvek, u teško pristupačnoj pećini.

Narod je 1936. godine uredio Kađenicu kao zbeg crkvu. Pod je iznivelisan, kosti su sakupljene i sahranjene u dva kamena sarkofaga u oltarskoj apsidi, u kojoj je izgrađeno Hristovo raspeće.  

Kađenica je svetilište srpskog naroda o kome brinu kaluđeri manastira Preobraženje.

Crkva Svetog Save Ovčarsko Kablarska klisura

Ova crkva se nalazi na stenama Kablara. Predanje kaže da je tu Sveti Sava u pećini imao isposnicu. U njoj se podvizivao i prikupljao snagu za propovedanje o Hristu. Kako u pećini nije bilo vode, on se molio da poteče voda iz kamena i voda se pojavila u malom udubljenju u steni. Taj izvor nikad nije presušio. Svakog mladog petka i mlade nedelje tu se umivaju oni koji pate od očnih oboljenja, glavobolja i srčanih bolesti. Prema predanju, da bi voda bila lekovita, izvoru se mora prići sa poštovanjem i verom. 1939. godine započela je izgradnja crkve posvećene Svetom Savi na samom ulazu u pećinu. Međutim, usled ratnih okolnosti, crkva nije završena. Osvećena je 1960.

 

Zaista vredi izdvojiti jedan ili dva dana i posetiti ove svetinje i prirodne lepote. Ako ste već posetili ovu prelepu klisuru ili neki od manastira ili planirate u narednom periodu, pišite nam o vašem iskustvu pošaljite neku interesantnu sliku. U međuvremenut pogledajte još zanimljivih destinacija na našoj stranici o putovanjima.

Povezani postovi

Komentar 1

Vaš komentar

Your email address will not be published.